U svim kulturama osmjesi izražavaju ugodu i sreću. Smijeh nam je urođen, svaka beba se počne smijati u dobi od četiri mjeseca. Duga je i povijest koja govori o smijehu i humoru kao učinkovitom u liječenju i prevenciji bolesti, no negdje usput ostalo je zanemareno njegovo djelovanje…
Istraživanja pokazuju da smijeh ima mnoge korisne fiziološke učinke. Snižava krvni tlak, poboljšava imuniloški sustav i oslobađa prirodne lijekove protiv bolova (endorfine) te prirodni antidepresiv (serotonin). Ljudi koji se od srca smiju žive, u prosjeku, sedam godina dulje od onih koji nemaju naviku smijanja. Osmijeh na vašem licu tjera ljude da vas doživljavaju kao privlačniju osobu, nekoga tko im se sviđa, a korištenjem humora u poučavanju postiže se i bolje učenje. Kako bi uživali u ugodnom raspoloženju i dobrobitima smijeha, u svijetu postoje i grupe zajedničkog smijanja- “joge smijeha”.
Upotrijebite humor u stresu
Često možemo čuti kako je stres najčešći razlog narušenosti zdravlja. Stres je stanje poremećene psihofizičke ravnoteže, priprema organizma za suočavanje sa izazovnim situacijama iz okoline, stanje u kojem je tijelo preplavljeno hormonima koji djeluju na sustave tijela kako bi stvorili potrebnu dodatnu energiju. Stresna situacija je svaka situacija koja zahtjeva pojačanu prilagodbu organizma, bez obzira je li neugodna ili ugodna. Svako izlaženje iz zone udobnosti predstavlja stres, no bez toga nema ni novih učenja niti promjena u životu. Ako na stres reagiramo napetošću, zabrinutošću i osjećamo se kao da smo pod prijetnjom, stvaramo dodatne zahtjeve za organizam, a duljim trajanjem takvo stanje može ozbiljno narušiti zdravlje. Ako tijekom stresne situacije uspijevamo ipak ostati opušteniji, sva pripremljena energija tijela usmjerit će se u nadvladavanje izazova ili traženje podrške od drugih ljudi.
Čovjek nije uznemiren zbog samih stvari, nego zbog svog shvaćanja istih. Epiktet
Velika većina svakodnevnih stresnih situacija izvire iz stresnih misli, kada razmišljajući kako će stvari krenuti naopako doživljavamo strahove i tjeskobu. Samim osluškivanjem vlastitih misli, izgovorenih i neizgovorenih, kao da slušamo dobrog komičara, možemo primjetiti kako su često iracionalne i same po sebi- vrlo duhovite. Humor je zato odličan način za stvaranje odmaka od stresne situacije dajući tako drugačiju, realniju perspektivu i omogućavajući brže i lakše rješavanje problema koji dovodi do stresa, a budući da se smijemo ne mogu nas preplaviti ni neugodni osjećaji.
Sve te utjecaje smijeha i humora tijekom stresnih situacija pokazuju i promjene u tijelu. Humor i smijeh stimuliraju fiziološke sustave koji smanjuju razinu hormona stresa, kortizola i noradrenalina, i povećavaju aktivaciju dopaminskog sustava nagrađivanja stvarajući tako osjećaj ugode i zadovoljstva, pojačavajući i motivaciju, fokus te sposobnost učenja.
Ako smijanje ima tako očit pozitivan učinak na nas i one oko nas, možda bismo se trebali “ozbiljno” posvetiti cjeloživotnom smijanju.
Smijeh je zarazan. Kada se smijete, pa čak i kada samo rastegnete usne kao da se smijete, mišići lica šalju povratnu informaciju u mozak i vaši osjećaji se mijenjaju. Kako bi isprobali učinke smijanja, obraćajte pažnju na izraz svog lica i kada uočite da niste nasmijani, lagano razvucite usne. Već blagi osmjeh “Mona Lise” bit će dovoljan…