Biološki gledano stres je pozitivni set mehanizama koji osiguravaju preživljavanje. Stresni odgovor nije hitni sustav, nego stalni proces– tijelo i mozak se cijeli dan prilagođavaju na iskustva bez obzira zvali ih mi stresnima ili ne. Stres je aktivni proces prilagodbe i održavanja stabilnosti.
Kada je razina stresa optimalna, učite, postižete bolje rezultate i imate ugodne osjećaje. Optimalna razina stresa poboljšava mišljenje, produktivnost, fokus i kreativnost, pojačava imunitet i snagu, motivaciju i razvija vas.
U vremenima kada su okolnosti u okruženju trajno izmijenjene i ravnoteža mora biti pomaknuta na „novo normalno”, cijena koju tijelo plaća kada je prisiljeno prilagoditi se na psihosocijalne ili fizičke situacije je visoka.
Mozak je vrlo osjetljiv organ koji može biti oštećen dugoročnim toksičnim stresom, ali istovremeno ima sposobnosti mijenjati se i postati otporan. Kada se okolnosti poboljšaju, zdrav mozak pokazuje tu otpornost kroz brz oporavak, a proživljeno stresno iskustvo može čak poslužiti kao zaštita od budućeg stresa. No, ako se okolnosti nastave mozak može „zapeti”, može imati teškoća u prilagođavanju i lošije funkcionirati čak i kad se okolnosti promijene. Mogu se razviti ozbiljna klinička stanja anksioznosti, depresije i dr. Ista unutarnja kemija koja je služila za uspješnu prilagodbu i oporavak mozga, može uzrokovati lošu prilagodbu i funkcioniranje. Toksični stres mijenja i način na koji se moždane stanice povezuju i komuniciraju u različitim dijelovima mozga, tako da postajete sve reaktivniji i napetiji, u pripravnosti. Smanjuju se i vaši kapaciteti i sposobnost učenja. I nije mozak jedini koji lošije funkcionira. Budući da se tijekom dugotrajnog stresa tijelo slabije obnavlja i odmara, s vremenom se mogu pojaviti bolesti u bilo kojem drugom sustavu.
Mindfulness je jednostavan način za upravljanje stresom.
Vježbanje mindfulnessa izgrađuje otpornost i smanjuje aktivnost dijelova mozga koji su uključeni u strah i stresne odgovora, tako da se zadržava sposobnost prilagodbe i učenja u situacijama koje bi inače bile preplavljujuće za vas. U današnjem društvu obično su interpretacije situacija te koje izazivaju stresne reakcije, a ne same situacije. Vježbajući mindfulness možete se odmaknuti od tih uobičajenih interpretacija, naučiti vještine upravljanja svojim fiziološkim reakcijama, umom i ponašanjem kako bi smanjili stres, rješavali situacije kvalitetno i razvili se kroz njih.
Ako ste roditelj, nužno je da naučite upravljati stresom.
Vi ste ti koji ste odgovorni i najvažniji ste zaštitni faktor vašoj djeci u školi i „novom normalnom”. Optimalna razina stresa će ih razviti, no nema potrebe da budu u toksičnom stresu. Zato je neophodno da se pobrinete za sebe i to će se odraziti i na njih.
MALI KORACI
U stresnim situacijama usmjerite pozornost na disanje. Dišite na način da vam udisaj traje do 4, a izdisaj do 6 ili 8. Produljivanje izdisaja opušta tijelo.